Vitamin D predstavlja mnogo više od vitamina, on je hormon neophodan za normalno funkcionisanje mnogih organskih sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni.
Vitamin D reguliše urođeni i stečeni imuni odgovori deficit vitamina D povezuje se povećanim rizikom za infekciju. Niske koncentracije u organizmu povezane su sa višim rizikom od vanbolničke pneumonije (upale pluća) kod odraslih i od infekcija gornjih respiratornih puteva kod djece. Gojazne osobe, osobe oboljele od hipertenzije, dijabetesa melitusa i starije dobi su u većem riziku od deficita vitamina D u organizmu.
Vitamin D se sintetiše u našoj koži pod uticajem sunčevog utraljubičastog zračenja. Izlaganje suncu u trajanju od 15-30 minuta, tri puta sedmično je obično dovoljno za sintezu potrebnih količina vitamina D u organizmu. Pored toga, može se unijeti i pojedinim namirnicama (losos, obogaćeno mlijeko, jaja). Međutim, starenjem se smanjuje sposobnost organizma za sintezu aktivnog oblika vitamina D, a dosta ljudi se ne izlaže dovoljno suncu te je vitamin D često potrebno uzimati kroz suplementaciju. Početne doze iznose od 800-1000 IJ, pa sve do 2000 IJ. Ne preporučuje se uzimanje viših doza od 4000 IJ bez konsultacije sa ljekarom budući da previsoke količine vitamina D u organizmu mogu imati neželjene efekte. Poželjna je koncentracija vitamina D u krvi od 30-50 nmoL/L (za oporavak od COVID-19 od 40-60 nmoL/L). Koncentracije u krvi veće od 50 nmoL/L mogu imati štetne efekte. Vitamin D2 i D3 imaju isti efekat, D3 se bolje apsorbuje. Cjelokupna količina se uzima u jednoj dozi poslije obroka bogatog mastima.
Nagrađujemo vaše povjerenje!
Ostvarujete popuste prilikom svake kupovine!
Članove kluba nagrađujemo dodatnim popustima na odabrane proizvode.
Jednostvano, popunite obrazac i dođite nam opet!